Devedesetu su obilježili prvi višestranački slobodni izbori, a obrtnici gotovo nisu mogli vjerovati da su nakon toliko godina moguće promjene koje će im omogućiti normalan rad, razvoj i život. U skupštine općina i Skupštinu općine grada Zagreba u sva tri vijeća ulazi više obrtnika nego ikad u povijesti, što je bilo jamstvo da će se voditi više brige o razvoju i uspostaviti normalan odnos prema obrtništvu. Te je godine za člana gradske Vlade izabran Emanuel Justament, a krajem lipnja na Skupštini Udruženja za predsjednika je izabran Stjepan Šafran, a za tajnika i njegova zamjenika gospoda Antun Šporer i Krešimir Požnjak.
Intenziviran je rad svih sekcija, održana je tradicionalna modna priredba pod nazivom "Agram Fashion", a uspješan je bio i nastup na proljetnom Zagrebačkom velesajmu.
S novim je poletom organiziran Dan obrtnika na Hunjki, a demokracija je omogućila znatno veći djelokrug rada Udruženja. Sva obrtnička društva djeluju s novim snagama, afirmirajući-i obrtnički stalež. Te, 1990. godine u Zagrebu djeluje 9190 obrtnika što je u povijesti glavnoga grada i njegova obrtništva dotad nezabilježeno. Kako su se jaka topova i ratni pokliči približavali Hrvatskoj, zagrebački su se obrtnici odmah stavili na raspolaganje domovini, potpomažući svaki na svom području i u svojoj struci najbolje što su mogli.
Veliki je broj dragovoljaca - obrtnika koji su se priključili postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatske vojske. Uz aktivno pomaganje obrane, obrtnici nakon smirivanja rata i dalje pomažu, a jedna od aktivnosti je pomoć i osiguranje nužnih potrepštinama invalida domovinskog rata i obiteljima poginulih branitelja.
Novi zamah Udruženja pratio je izbor električarskog obrtnika gospodina Antuna Šporera za predsjednika te krznarskog obrtnika gospodina Krešimira Požnjaka za tajnika Udruženja. Održavaju se mnogi sastanci usmjereni na poboljšanje obrtništva, s Gradskim se poglavarstvom pregovara o zakupninama i zakupu poslovnih prostora, a aktivno se sudjeluje i na stručnim raspravama Zakona o obrtu.
Od prvih rješenja iz 1991. godine do prihvaćanja Zakona o obrtu u ljeto 1993. godine tražena su i analizirana inozemna rješenja i iskustva te mogući putovi kako vratiti obrt u okrilje tradicionalnih europskih obrtničkih vrijednosti kojima su vrijedne ruke hrvatskih, a time i zagrebačkih obrtnika dale svoj nemali obol. Novi Zakon o obrtu počeo se primjenjivati 1. siječnja 1994. godine.
