Dugogodišnji i prvi predsjednik Udruženje gospodin Stjepan Popović prepušta svoje mjesto gospodinu Miji Sertiću. Te se godine javila i zamisao da bi bilo vrijedno izgraditi, sebi i gradu u čast, Obrtnički dom na Medvednici. U odbor za izgradnju, osnovan 16. lipnja 1981. uz predsjednika ulazi i još 12 poznatih zagrebačkih obrtnika. Te godine organizirana je i jubilarna pedeseta modna revija, te uspješna izložba nakita zagrebačkih majstora - zlatara.
Redovitom smjenom, za predsjednika je 1982. izabran krojački obrtnik gospodin Salim Šabić. Podaci o broju radnji pokazuju stalan porast, te je tako sa 6564 obrtnika u 1983. broj obrtnika povećan na 9257. U listopadu 1983. postavlja se i kamen temeljac na Hunjki, a sekcija frizera i brijača organizira priredbu pod nazivom "Frizerski demonstracijski centar".
Udruženje je 1984. brojalo 9967 članova, a nastavljena je borba protiv otpora obrtništvu i protiv birokracije, kako bi se što jednostavnije mogla osnovati obrtnička radionica. Te godine za novog predsjednika izabran je gospodin Drago Pokupec.
Udruženje je nastavilo predlagati razne promjene i rješenja, kako bi se dalo poticaj mnogim obrtničkim djelatnostima, što bi, nesumnjivo, dovelo do novih zapošljavanja. Poslovni odbori 38 strukovnih sekcija aktivno rade, a 1986. objavljena je i doregistracija Udruženja, koje je tako postalo opće privredno udruženje. To razdoblje donosi stagnaciju obrtništva, a nekim se strukama, posebice osobnim uslugama, bitno pogoršava položaj.
Intenzivirala se izgradnja doma na Hunjki kao poklon obrtnika svome gradu za Univerzijadu. Najveći pothvat obrtnika poslije rata okrunjen je 11. Rujna 1957. otvaranjem Doma obrtnika na Hunjki. Dom se prostire na više od 3000 četvornih metara površine, ima 59 postelja te 25 postelja namijenjenih planinarima i dvije dvorane za sastanke.
Događaju se mnoge promjene, a znatan broj članova Udruženja postaje delegatom u vijećima udruženog rada općina i grada, te Sabora, gdje promiču interese obrtništva. U 21. godini rada Udruženja za predsjednika je izabran Ante Karamatić.
Zabilježena je značajna aktivnost stručnih sekcija, organizirani su mnogobrojni stručni skupovi, a od 19. do 24. travnja 1988. na Zagrebačkom velesajmu održan je 30. Međunarodni sajam male privrede i zanatstva, na kojemu izlažu i 44 zagrebačka obrtnika.
Razvoju obrtništva u gradu znatno doprinose strukovne obrtničke zadruge i ostala prateća društva - pjevačko društvo "Sloga", AMD "Zanatlija", planinarsko društvo istog imena, kuglački klub, šahovsko društvo itd. Mnoga razočaranja obrtnicima donosi 1989., u kojoj se obrtnici ponovno bore protiv ukorijenjenog odbijanja da se obrtništvo ugradi u razvoj grada. Obrtnici pomažu i izgradnju Nacionalne i sveučilišne biblioteke te Kraljičina zdenca, a stručne sekcije tradicionalno organiziraju nastupe i posjete inozemnim stručnim sajmovima.
Krajem 1989. godine, zbog velikih obveza i otežanih uvjeta poslovanja te zbog pomanjkanja posla kao posljedice pada industrijske proizvodnje dolazi do većeg otpuštanja radnika i do zatvaranja radnji, posebice osobnih usluga, i to u središtu grada.
