Dana 4. lipnja 1967., čim su stvoreni uvjeti za ponovno udruživanje obrtnika, osniva se UDRUŽENJE SAMOSTALNIH OBRTNIKA ZAGREBA. Za prvog predsjednika izabran je gospodin Stjepan Popović, a udruženje je sljedećeg dana službeno započelo radom u prostorijama na Trgu Mažuranića.
U prvoj godini djelovanja udruženje je osnovalo 27 stručnih sekcija koje su uglavnom dobro obavljale ulogu savjetodavnoga upravnog odbora. Tih se godina polako, ali pozitivno mijenja odnos prema obrtnicima. Zahvaljujući velikom razumijevanju tadašnjeg predsjednika Privredne komore Hrvatske gospodina Ivana Ćire Bukovića, Upravni odbor PKH donosi odluku da Udruženje samostalnih zanatlija Zagreba preda u vlasništvo 2/3 dijela zgrade na Trgu Mažuranića 13. Za tu i takvu odluku zasluge pripadaju i tajniku Udruženja gospodinu Cvetku Podbevšeku. Time je omogućeno zagrebačkim obrtnicima da 60 godina nakon izgradnje postanu vlasnici svoje zgrade.
Pred kraj 1969. godine donesen je i zakon o invalidskom i mirovinskom osiguranju samostalnih privrednika, a tada Udruženje okuplja već 3000 obrtnika u 38 sekcija.
U četiri godine postojanja, točnije 1971. broj obrtničkih radnji prelazi 5000. Aktivne su sekcije i obrtnička društva, a tradicionalno je održan i Dan obrtnika na Hunjki. U Zagrebu je 1974. već 5495 obrtnika, 1975. godine taj je broj za dvadesetak obrtnika manji. Već sljedeće godine će se pokazati nedostatak klasičnih zanatlijskih zanimanja. Na tradicionalnoj modnoj reviji sudjeluje sedamdesetak obrtnika.
Razdoblje od 1975. do 1980. godine jedno je, prema iskazima obrtnika, od najuspješnijih razdoblja poslije rata. Ubrzava se afirmacija obrtništva i stvaraju nužni uvjeti za priznanje obrta kao nezaobilaznog čimbenika gospodarstva grada.
