U poraću se osjeća snažan pritisak na obrtnike da napuste posao i da se udruže u zadruge ili da osnuju državna poduzeća. Opskrba je racionalizirana moguće je dobiti prijeko potreban repromaterijal tek nakon što su zadovoljeni društveni kapaciteti.
Temeljem rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova NR Hrvatske, 1947. zabranjuje se rad Savezu udruženja hrvatskih obrtnika, a cjelokupna imovina je sekvestrirana. Sljedeće godine prostor - zgrada u Ilici 49 dodjeljuje se Privrednoj komori Hrvatske odnosno Privrednoj komori Zagreba.
Informbiro i događanja 1948. godine pokrenula su ipak neke procese. Naime, 1949. godine mijenja se postupno porezna politika prema obrtnicima, uz ublažavanje poreznog pritiska postupno se poboljšavaju uvjeti opskrbe, a tu godinu obilježava i donošenje Općeg zakona o zanatstvu. Grad već ima oko 380.000 stanovnika, a taj blagi proces promjena zaustavlja pad broja obrtnika.
Na temeljima bivše Zanatske komore 1959. godine država osniva Zanatsku komoru za grad Zagreb čija je obveza pomaganje razvoja obrtništva. Ukupna politička i gospodarska kretanja stvarala su klimu isplativosti otvaranja obrtničkih radnji te je tako zadnjih dana 1951. godine Zagreb bilježio 5550 radnji s 4243 radnika i čak 2737 učenika. Oživljavaju i razna obrtnička društva npr. pjevačka društva te auto-moto klub "Zanatlija", pri čemu veliku važnost razvoju daju obrtničke nabavno - prodajne strukovna zadruge.
Zanatska komora 1955. godine organizira i prvi Sajam zanatstva bivše zajedničke države. Broj obrtnika raste, a 1958. obrtnici Zagreba izgrađuju poseban paviljon na prostorima Zagrebačkog velesajma.
Treba istaći i dokazanu solidarnost zagrebačkih obrtnika. Ustanova za davanje zdravstvene pomoći obrtnicima 1956. godine iz ostatka sredstava izgrađuje dom s 50 postelja u Crikvenici. Zanatske komore djeluju sve do 1962. godine kada su ukinute Zakonom o privrednim komorama, čime su obrtnici došli na margine gospodarskog života. Nakon dvije godine 1964. godine donosi se novi Zakon o zanatstvu koji daje nove poticaje razvoju obrtništva, a promjene u gospodarskom sustavu zemlje uvelike liberaliziraju tržište. Zagreb broji 4860 radnji s 2960 radnika i 1773 učenika.
