Razvoj Zagreba i razvoj obrta uzajamno su povezani i, nepobitno je, jedan su drugog vukli samo naprijed. Početak urbanizacije i porast broja stanovništva tadašnjeg Griča stvorio je osnovicu za veći priljev obrtnika, a sve radi zadovoljenja potreba tamošnjeg stanovništva. Grad se razvijao na važnom cestovnom raskrižju pa su se uz domaće ovdje nastanjivali i mnogi obrtnici Nijemci, Česi, Talijani i Ugari.
Prema pisanim dokumentima iz 13. st., na Griču je u to doba bilo "ciglara, kipara, lokotara, strijelaca, iglara, rigožara, klobučara, tulara, krojača, točkara, vuzdara, ostrugara, mošnjara, vošćara i pivara". Strani su se, pak, obrtnici bavili lijevanjem zvona, postolarstvom, lančarstvom, sapunarstvom, kožarstvom, gumbarstvom, suknarstvom i zlatarstvom. Tako veliki broj obrta pokazuje da srednjovjekovni Zagreb nije nimalo zaostajao za gradovima Srednje Europe.
Zagreb se, podsjetimo se, do 1850. godine dijeli na tri jurisdikcijska područja: Gradec, slobodni i kraljevski grad, koji je povlastice dobio od kralja Bele IV. godine 1242; Stolni kaptol zagrebački, koji je pod svojom jurisdikcijom imao Kaptol, Opatovinu, i Dolac i istočnu stranu Tkalčićeve ulice, Skalinsku ulicu, gornji dio Bakačeve i Pod zidom, te poseban dio, stanovnici Vlaške ulice, koji su bili pod jurisdikcijom zagrebačkog biskupa.
Polovica 14. stoljeća na Gradecu je obilježena stvaranjem bratovština, u koje se okupljaju stanovnici po etničkoj i strukovnoj pripadnosti. Hrvatska bratovština tako nastaje 1355. godine, njemačka 1357. godine itd., a desetak godina kasnije kao prve strukovne bratovštine spominju se bratovštine postolara iz 1377. godine, mesara iz 1387. godine, kolara iz 1444. godine te remenara iz 1462. godine. Zanimljivost je da su tada, prema pojedinim vrstama obrta, nazivana i cijela područja te ulice, a jedan od primjera je i današnja Mesnička ulica, koja je ime dobila tako što je tadašnja Gradska uprava dopustila mesarima da se nasele uz zapadni dio Gradeca. Od 1384. do 1440. godine na području Gradeca već žive i rade 284 obrtnika koja su se bavila s 30 vrsta obrta.
