Na svečanosti u gradskoj vijećnici danas su gradonačelnik Grada Zagreba, gosp.Tomislav Tomašević i predsjednik Gradske Skupštine gosp. Joško Klisović uručili Nagrade Grada Zagreba među kojima je i obrt Kišobrani Cerovečki. Osim obitelji na svečanosti su bili predsjednik Udruženja Antun Trojnar i predsjednik OKZ Mirza Šabić.
Davne 1912. godine gospodin Mijo Cepanec je u Varaždinu u Dućanskoj ulici osnovao kišobranarski obrt „Cepanec”. Obrt se iz dana u dan sve više razvijao, a kako gospodin Cepanec nije imao djece, uzeo je svog nećaka Gabrijela Cerovečkog da izuči zanat kišobranara i nastavi posao. Budući da se radilo s iznimno kvalitetnim materijalima, sve je bilo ručni rad, a i moda s kišobranima se uvelike pratila, i potražnja je rasla.
Tako je gospodin Cepanec 1936. otvorio filijalu u Zagrebu u Ilici 19, gdje je Gabrijel Cerovečki nakon polaganja šegrtskog i majstorskog ispita postao poslovođom. Kao vrstan majstor, Gabrijel Cerovečki izradio je kišobrane za izložbu u Londonu 1936. gdje je osvojio prvu nagradu Zlatnu plaketu i Grand Prix Londona.
Izrađivale su se sve vrste kišobrana: od seljačkih, ženskih i muških elegantnih kišobrana do damskih i vrtnih suncobrana. Oko 1937. počeli smo uvoziti Knirps dijelove tako da se u radioni vršila montaža i kompletna izrada kišobrana, a surađivali su i s drugim stranim proizvođačima. Kvaliteta i izrada uvijek su bile na prvom mjestu. Godine 1943. gospodin Cepanec prepušta kompletnu filijalu svom nećaku Gabrijelu Cerovečkom u nasljedstvo. Posao se i dalje sve više razvijao pa je G. Cerovečki odlučio u posao uvesti svog sina, izučenog kišobranara Krešimira Cerovečkog. Radili su zajedno s još šest radnika jer je posla bilo sve više. Tijekom 1967. godine kada se centar Zagreba „čistio” od obrtnika, puno je obrta pozatvarano pa tako i Kišobrani Cerovečki koji su u roku 24 h završili na ulici usprkos tome što je radiona bila u njihovu vlasništvu. Gabrijel Cerovečki se unatoč svemu nije dao pokolebati te je rad nastavio kod kuće, sve do dobivanja novog poslovnog prostora u Ilici 50.
Upornošću i predanim radom nastavilo se dalje. Usprkos konkurenciji, nametnuli su se na tržištu svojim dizajnom i kvalitetom. Izrađivali su kišobrane i damske suncobrane za potrebe filma i kazalištâ s kojima surađuju i danas. Američke, engleske i njemačke filmske produkcijske kuće naručivale su replike određenih modela kišobrana i suncobrana iz 18.,19. ili početka 20. stoljeća. Krešimir Cerovečki preuzeo je 1975. godine obrt od svog oca. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obrtu se 1994. pridružuje i Krešimirov sin, Thomislav Cerovečki. Od 2004. godine radiona se nalazi na adresi Ilica 49, gdje i danas uspješno posluje.
Interes za ručno izrađene kišobrane pokazale su mnoge domaće i strane televizijske kuće: japanska, španjolska i grčka televizija, austrijski ORF… Iz Japana je nakon jedne prikazane emisije stigla narudžba za šestinske kišobrane. Zanimljivost vezana uz Japan je i ta da su prilikom posjeta japanske princeze Zagrebu za nju izradili repliku damskog suncobrana iz sredine 19. stoljeća koji je bio poklon od Grada. Svoje kišobrane i suncobrane predstavljali su na izložbama u Njemačkoj (Frankfurt, München) i SAD-u (New York, Manhattan). Mnoge tvrtke, ministarstva, konzularna predstavništva, protokoli predsjednika, vlade, sabora i dr. također su prepoznali kvalitetu pa su tako mnogi visoki svjetski dužnosnici dobili proizvode na dar, ponajviše prepoznatljive šestinske kišobrane.
U vrijeme sve većeg uvoza iz dalekoistočnih zemalja, proizvodi šestinski kišobrani, nameću se na tržištu, svojom kvalitetom. Kao i davne 1912., svoje vrhunske kišobrane i suncobrane i danas izrađuju ručno. Osim izrade vrše i popravak svih vrsta kišobrana te damskih i vrtnih suncobrana.
Njihov najpoznatiji proizvod je upravo šestinski kišobran, koji je već postao zaštitni znak Zagreba. Velika prednost su kvalitetna žica i materijal, kao i ručni rad, pa ih već godinama posjećuju vjerne mušterije, kao i novi klijenti kojima je dosta kupovanja novoga kišobrana svaki put kad vjetar jače zapuše.
Svi kišobrani su ručni rad od poliestera, satena, pamuka-poliestera i čistog pamuka, čvrstih drški od kestena i bambusa, kao i impregniranoga konca te metalnih žica otpornih na hrđu.
Nedavno su osvojili i nagradu za prekrasnu kabanicu Kaplju koju su napravili s dizajnericom Anom Rimac. Dolazi u crvenoj i crnoj boji, prepoznatljivoga šestinskog dizajna. Iste je konstrukcije kao i kišobran, a ideja vodilja za ovu inovativnu kabanicu je da ne nosiš kišobran u ruci nego na sebi.
Obrt s tradicijom koji se na moderne načine bori protiv konfekcije i masovne proizvodnje osim u Hrvatskoj poznat je i diljem svijeta.
Ističemo njihove najpoznatije proizvode:
Šestinski kišobran
Šestinski kišobran datira iz sredine 18. stoljeća. Dio je šestinske narodne nošnje i prepoznatljivi je suvenir grada Zagreba. Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki dio je Liste zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Šestinski kišobran karakterističan je po crvenom pamučnom platnu s raznobojnim prugama, debelim drvenim štapom i prirodno savijenom ručkom od kestena.
Šestinski kišobrana prepoznatljiv je suvenir Zagreba. Većinom je crvene boje s raznobojnim prugama, ručno izrađen od pamučnog materijala i drvene drške te prirodno savijenom ručkom od kestena. “Umijeće izrade šestinskog kišobrana u tradicijskom obrtu Cerovečki dio je Liste zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.“
Zanimljiv dio asortimana su i damski suncobrani, napravljeni isključivo od prirodnih vlakana: pamuka, lana i svile, za svečane i svakodnevne prigode, a mogu se napraviti prema željama i dizajnu klijenata.
Damski suncobrani
Od davnih dana dame su suncobranom štitile svoje tijelo i nježnu put. Bili su romantični i činili su simbol „ženstvenosti“.
Damski suncobrani su unikatni, elegantni, profinjeni, specifični su po debljini štapa i duljini ručke. Pokrov isključivo od prirodnih vlakana je izrađen: pamuk, lan, svila. Za svakodnevnu uporabu i svečane prigode. Izrađuju ga po narudžbi za klijenta.
Mnogobrojne nagrade osvojene u Hrvatskoj i svijetu govore o kvaliteti i tradiciji koju pruža obrt Kišobrani Cerovečki. Na zidovima njihove radionice su brojna priznanja od Grada Zagreba, Hrvatske obrtničke komore, pa čak i ono s izložbe u Londonu iz 1936. godine, gdje su osvojili prvu nagradu – Zlatnu plaketu i Grand Prix Londona.
info_32
