Prezentacija dualnog modela na primjeru strukovnog kurikuluma za zanimanje kozmetičar

Što sve donosi dualni model strukovnog kurikuluma kozmetičar, članicama Sekcije kozmetičara pojasnile su jučer predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja, Andreja Uroić Landekić,  voditeljica Službe za strukovno obrazovanje i Elisabetta Fortunato, viša stručna savjetnica u MZO. 
U uvodnom dijelu gđa Uroić Landekić prisutnima je općenito pojasnila eksperimentalnu provedbu i strateški okvir za uvođenje dualnog modela obrazovanja čija je osnovna karakteristika učenje temeljeno na radu. 
Gđa Fortunato pojasnila je  Ulogu koncepta HKO-a u sustavu obrazovanja i tržišta rada  te dualni model na primjeru strukovnog kurikuluma “Kozmetičar” koji se eksperimentalno provodi u Obrtničkoj školi za osobne usluge u Zagrebu i srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu. 
Samo učenje temeljeno na radu podrazumijeva i povećanje broja sati praktične nastave čije povećanje je negdje gotovo 100% a negdje 50%. Novina strukovnog kurikuluma  je potpisivanje ugovora o dulanom obrazovanju između učenika i gospodarskog subjekta kod kojeg provodi praktični dio nastave, kojim bi bili  definirani poslovi koje učenik obavlja. Potpisivanje ugovora  omogućilo bi priznavanje radnog iskustva. 
Što se tiče praćenja  i vrednovanja kozmetičke prakse  nju će provoditi nastavnici najmanje jednom mjesečno. Učenik će kao i do sada imati mapu praktična nastava i vježbe koja će se koristiti sve četiri godine.

Predstavnice Ministarstva najavile su da će se u organizaciji MZO održati  stručno usavršavanje 30.-31. listopada u Mariji Bistrici s ciljem definiranja poslova koje učenik treba  obavljati  i konačnog prijedlog ugovora,   na koje su pozvale članice Sekcije da se odazovu kako bi svojim prijedlozima doprinijele definiranju istih.
U otvorenoj raspravi članice Sekcije iznijele su nezadovoljstvo što strukovnim kurikulumom  nije  propisano da se praktični dio nastave može obavljati samo u licenciranim kozmetičkim salonima uz nadzor majstora kozmetičara.
 Također,  istaknuto je da povećani broj praktičnog dijela naukovanja iziskuje puno veći angažman stručne osobe za što nemaju prostora, a samo sklapanje ugovora s naučnikom dodatno financijski opterećuje obrtnike koji će  po sve sudeći biti u obvezi izdvajanja veće tzv novčane nagrade. Predloženo je da sljedeće školske godine u mjesecu rujnu obrtnici učenicima prvog razreda prezentiraju zanimanje odnosno da im pokušaju prenijeti što sve samo zanimanje obuhvaća.
Na radnom sastanku sudjelovale su i gđa Mirela Lekić, voditeljica odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala HOK-e , gđa.  Mirela Franović, zamjenica voditeljice odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala HOK-e , Gđa. Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge, gđa Ana Tolp, voditeljica praktične nastave OŠZOU i gđa.Iva Tušin , voditeljica Ureda za obrazovanje OKZ.