Kratka povijest plastike i njezina uloga u svakodnevnom životu
Prerada polimera (plastike)
Korištenje polimera zauzelo je u svijetu i kod nas široke razmjere i svakim danom proširuje se sve više u raznim granama privrede. Polimeri su tvari koje se sastoje od makromolekula pa se nazivaju makromolekularnim spojevima. Od organskih spojeva u prirodi to su kaučuk i prirodne smole, ceuloza, lignin, polisaharidi, škrob, bjelančevine i nuklearne kiseline, tj.tvari koje su glavnina suhe tvari životinjskog i biljnog svijeta. U neorganskom svijetu to su oksidi silicija i aluminija,dakle osnovne komponente Zemljine kore. Naziv polimer složenica je grčkih riječi poly mnogo i meros dio, što bi značilo MNOGO DIJELOVA. Primjena polimera počela je tek u 20-tim i 30-tim godinama 20. stoljeća. Polimeri se dijele na :
- plastomere (fleksibilni linearni lanac),
- duromere (čvrsta trodimenzionalna mreža) i
- elastomere (linearni poprečno vezani lanci).
Polimerni materijali su tehnički upotrebljive tvari kojima osnovu čini polimer. Vrlo rijetko se polimerni materijali sastoje isključivo od polimera u izvornom obliku, nego obično sadrže brojne dodatke zbog poboljšanja svojstava. Polimerni materijali se prerađuju različitim metodama:
- injekcijskim prešanjem (preradi se oko 40% svjetske prerade plastike koja svojim inovativnim razvojem dovela do najmanje 235 najsavršenijih postupka prerade),
- ektrudiranjem,
- puhanjem,
- vakumiranjem.
Polimerni materijali ubrajaju se u najvažnije tehničke materijale današnjice. Služe kao zamjena za uobičajene materijale poput metala, stakla, drva ili keramike. Njihov nagli razvoj i razna poboljšanja ubrzao je napredak mnogih drugih područja ljudske djelatnosti. Primjenu polimernih materijala nalazimo u ambalaži, elektroindustriji, elektroničkoj industriji, brodogradnji, kemijskoj industriji, transportu, avionskoj industriji, građevinarstvu i širokoj potrošnji. Može se zaključiti da su danas nezamjenjivi. Uporaba sintetičkih polimera razvila se toliko da se dvadeseto stoljeće može nazvati stoljećem plastičnih masa. Više ne postoji nijedna vrsta ljudske djelatnosti gdje plastične mase nemaju značajnu ulogu. Od danas korištenih polimernih materijala (ima ih preko 10.000) udjelom od 80% dominira grupa s četiri masovna plastomera: PE, PP, PS i PVC.
Novosti

Plastičare će voditi ista ekipa
Na sastanku Sekcije održanom jučer, 16. travnja 2018. godine, za pročelnika je ponovno izabran Zlatko Tkalčević, koji će ujedno biti i predstavnik u Skupštini Udruženja i Cehu proizvodnog karaktera. Dužnost tajnice i dalje će obnašati Ivana Sanader Mrša, a osim njih članovi Poslovnog odbora bit će: Mirsad Nušinović, Ivanka Ceranja i Marija Gverić.
Kroz raspravu plastičari su istaknuli probleme s kojima su suočeni: korištenje jednog OIB-a, nedostatak radne snage, previše administracije u poslovanju obrta, Opća uredba o zaštiti osobnih podataka...

Posjetili smo Plast Eurasia Istanbul 2014
Evo, i Sekcija plastičara, išla je na „svoj sajam“.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) poslala je našem pročelniku Zlatku Tkalčeviću obavijest o održavanju sajma plastike u Istanbulu - Plast Eurasia Istanbul 2014, od 4. do 7. prosinca.
To je već tradicionalni sajam koji se održava 24 godine na mjestu koje spaja moderni zapad i tradicionalni istok, u zemlji koju vezujemo uz serije što se upravo prikazuju na našim televizijskim programima (a pogotovo „Sulejman veličanstveni“!).

Zlatko Tkalčević ostaje pročelnik Sekcije plastičara
Sekciju plastičara naredne četiri godine vodit će dosadašnje rukovodstvo, odlučeno je na sastanku sekcije. Pročelnik ostaje Zlatko Tkalčević, zamjenica pročelnika Marija Gverić, a tajnica Ivana Sanader Mrša.
U Poslovnom odboru nova članica je Ivanka Ceranja. Mirsad Nušinović dosadašnji član Poslovnog bit će to i u narednom mandatu. Kako je riječ o operativnom tijelu sekcije u njemu su također pročelnik, zamjenica pročelnika i tajnica.

IZBORI: Sekcija plastičara
Udruženje obrtnika grada Zagreba
SEKCIJA PLASTIČARA
Trg Mažuranića 13
tel 48 77 888, fax 48 26 096
www.obrtnici-zagreb.hr
Zagreb, 13.01.2015.
Br.:01- 25/2015
ČLANOVIMA SEKCIJE
Poštovani kolege,

Vodič za sve čiji proizvodi dolaze u neposredan dodir s hranom
Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža objavile su Vodič za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Dostupan je i u elektronskom obliku i možete ga preuzeti na ovim stranicama u PDF formatu.

Vodič za sve čiji proizvodi dolaze u neposredan dodir s hranom
Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža objavile su Vodič za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom. Dostupan je i u elektronskom obliku i možete ga preuzeti na ovim stranicama u PDF formatu.