26 velj “Puno je problema koji tište naše obrtnike i treba ih riješit. Naša najveća snaga na tom putu su naše zajedništvo i brojnost, toga svi moraju biti svjesni.“

Zagrebački obrtnici povijesno su vezani uz nastanak i razvoj svoga grada. Prvi ceh osnovan je još u 15. stoljeću u zagrebačkom Gradecu, a u stoljećima koja su dolazila osnovano ih je čak 18. Neki od tih cehova i danas žive kroz Udruženje obrtnika grada Zagreba. Impozantne građevine poput Matice hrvatskih obrtnika i Obrtnog doma u najužem centru Zagreba najbolje govore o „zlatnom dobu“ zagrebačkih obrtnika početkom 20. stoljeća.

Njihova uloga i danas je ostala nepromijenjena. Predstavljaju važan segment našeg gospodarstva. Mikro i mali poduzetnici zapošljavaju više od 50 posto svih zaposlenih i generator su razvoja naše zajednice. Obrtnici svojim majstorskim znanjem i poduzetničkim duhom hrabro plove nemirnim morem slobodnog tržišta. Njihov sustav vrijednosti i pogled na život pokazuje da se uz veliku požrtvovnost i predanost kroz rad generacija može stvoriti jedna lijepa i uspješna priča. Upravo iz tog razloga važno je popularizirati obrtništvo i obrtnicima vratiti društveni status koji im pripada u našem društvu.

– Kada sam stupio na dužnost predsjednika Udruženja obrtnika grada Zagreba imao sam viziju kojim putem treba krenuti. Spojio sam mlade i iskusne obrazovane ljude te stvorio tim koji može odgovoriti svim izazovima i potrebama naših članova. Ono na čemu sam inzistirao od početka bila je bolja vidljivost zagrebačkih obrtnika i našeg Udruženja. Promjene se ne događaju možda onom brzinom kojom bi htjeli, ali su konstante i pomaci se osjećaju – istaknuo je predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Zanetti.

Jedan od tih pomaka je i uključivanje zagrebačkih obrtnika u društvena događanja u našem gradu. Udruženje je iz tog razloga zakupilo i ložu u Hrvatskom narodnom kazalištu. Zahvaljujući tome 400 obrtnika pogledalo je dramske, operne ili baletne naslove ove kazališne kuće.

Hrvatski obrtnici diskriminirani u odnosu na druge

Čelnik Udruženja obrtnika grada Zagreba smatra kako je došlo vrijeme da se javno progovori o problemima svih hrvatskih obrtnika. Poručio je kako treba ispraviti sve nelogičnosti koje obrtnike diskriminiraju u odnosu na druge dionike hrvatskog gospodarstva. Zanetti tvrdi da je nepravedno da tvrtke odgovaraju samo svojim temeljnim kapitalom, a obrtnici svom svojom imovinom.

– To nije pošteno niti moralno. Mi obrtnici se ne bojimo eventualne odgovornosti i ne bježimo od toga, ali predlažemo da odgovaramo samo imovinom stečenom radom u obrtu. Vrijednost te imovine u većini slučajeva veća je od temeljnog kapitala za osnivanje trgovačkog društva – naglasio je.

Na udaru Zakona o trgovini, odnosno njegovim dijelom vezanim uz rad nedjeljom, našli su se mnogi mali obiteljski obrti. Bilo da je riječ o trgovinama, cvjećarnama, obrtima za proizvodnju svijeća ili suvenira, svi su oni postali kolateralne žrtve odnosa države i velikih trgovačkih lanaca. Čelnik zagrebačkih obrtnika upozorio je kako je riječ o malim obiteljskim obrtima u kojima rade isključivo vlasnici ili im pomažu njihovi članovi obitelji, a nedjelja im je dan kad imaju najveći promet.

-Mi tražimo da se oni izuzmu iz provedbe Zakona o trgovini. U ovom slučaju ne štite se prava radnika na slobodan dan sa svojom obitelji, već se brani malim poduzetnicima prilika da rade – dodao je Zanetti.

Novi Zakon o obrtu je i nova prilika za obrtnike

Unatoč svim problemima, stvari su se počele mijenjati nabolje. Država je pokazala da ima sluha i volje pokušati pomoći obrtništvu. Dokaz tome su subvencije namijenjene obrtnicima, ali i želja da se poslušaju i njihovi zahtjevi vezani za zakonsku regulativu. Nekada se obrtnike nije puno pitalo kada su se donosile odluke koje su direktno doticale njih. No, u izradu novog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrt uključeni su i predstavnici Hrvatske obrtničke komore.

Jedan od obrtničkih zahtjeva je i stvaranje Registra majstora Hrvatske obrtničke komore, u koji bi se upisivali obrtnici s položenim majstorskim ispitom.

– Danas je teško pronaći majstora, a k tome još i dobrog. Važno je u obrtništvu stvoriti jedan sustav koji će podržavati izvrsnost, te jamčiti našim sugrađanima kvalitetu usluge. Jedan od važnih elemenata je upravo taj registar, kao svojevrsni registar kvalitete. Kada govorimo o kvaliteti i izvrsnosti teško je ne spomenuti obiteljske obrte koji zahvaljujući upravo kvaliteti usluge traju veće desetljećima, a neki i više od stoljeća. Takvi obrti najbolji su primjer kako se ulaganjem u znanje i inovacije, te velikom ljubavlju i predanim radom i kod nas može stvoriti uspješna priča – objasnio je predsjednik Udruženja.

Obrtništvo može spasiti radna mjesta

Cjeloživotno obrazovanje postalo je dio našeg života, kao i potreba za stalnim usavršavanjem. Brzi razvoj umjetne inteligencije mogao bi dovesti u pitanje potrebu za brojnim zanimanja, od kojih su mnoga danas izrazito popularna. No, majstori nemaju razlog za strah. Prema projekcijama ne postoje naznake da bi ih umjetna inteligencija uskoro mogla zamijeniti. Upravo bi obrtnička zanimanja mogla biti „slamka spasa“ za sve one koji će zbog razvoja tehnologije morati promijeniti svoju profesiju.

Tu je i konstantan nedostatak radne snage u pojedinim sektorima i uvoz stranih radnika. Često je stručnost i osposobljenost takve radne snage upitna i ne zadovoljava potrebne standarde pa bi i u tim slučajevima dodatno usavršavanje bilo dobrodošlo.

Jedan od provjerenih i uspješnih modela cjeloživotnog usavršavanje je i Obrtničko učilište, čiji je osnivač upravo naše Udruženje. Ova institucija nudi veliki broj obrazovnih programa za obrtnička zanimanja, kao i pripreme za polaganje majstorskog ispita.

– Mi moramo omogućiti našim sugrađanima da ostaju u svojoj zemlji. Ako neka djelatnost ne ide ili je krizi, ljudima treba omogućiti da se prekvalificiraju i krenu nekim drugim putem. Važno ih je naučiti posao i dobro ih platiti – ustvrdio je Zanetti.

Na tom tragu je i zahtjev za osnivanje Majstorske škole. Riječ je modelu koji bi bio namijenjen odraslima, koji žele promijeniti svoju profesiju. Polaznici bi dobili stručno-teorijska znanja i praktične vještine, a učili bi ih od provjerenih majstora.

– Znanje je nešto što ti nitko ne može oduzeti. Pravi mentori mogu lako prenijeti svoje znanje i iskustva na druge, ali moraju imati radnu pedagogiju i kompetenciju. Majstorska škola bila bi centar izvrsnosti i omogućilo bi priljev kvalitetne radne snage na tržište rada, kao i preduvjete za otvaranje novih obrta i samozapošljavanje – kazao je čelnik Udruženja.

Upozorio je kako veliki problem obrtnicima stvara neregistrirana djelatnost, koja predstavlja nelojalnu konkurenciju i otežava poslovanje u nesigurnim tržišnim vodama.

– To nije niti siva ekonomija, to je crna ekonomija. Smatram da svi oni koji žele raditi moraju legalizirati svoje poslovanje i plaćati porez. Uz odgovornost idu i prava pa smatram da je to „win-win situacija“ – dodao je.

U novom Zakonu o obrtu trebalo bi riješiti i pitanje nastavka djelatnosti obrtnika i nakon odlaska u mirovinu.

– Danom odlaska u mirovinu našim obrtnicima zabranjen je rad u obrtu. To je isto tako diskriminacija u odnosu na druge. Zašto mi obrtnici kad odemo u zasluženu mirovinu ne bi mogli nastaviti raditi kao i drugi umirovljenici. Važno je propisati obvezu članstva u HOK-u za domaću radinost ili sporedno zanimanje. Mi vam ne radimo, mi živimo naš posao. Obrtnicima koji to žele treba omogućiti da rade legalno i kad zađu u treću životnu dob – upozorio je Zanetti.

Obrtnički registar treba dati obrtnicima

Jedna promjena Zakon koja je izrazito važna obrtnicima i cijelom komorskom sustavu je davanje Hrvatskoj obrtničkoj komori ovlasti vođenja Obrtnog registra i izdavanja obrtnica. Veliki broj obrtnika danas niti ne zna gdje se nalaze prostori njihovih matičnih udruženja. Udruženja, Područne komore pa i sam HOK, zbog zaštite osobnih podataka nemaju potpuni pristup podacima svojih članova, poput njihovih e-mail adresa. Takva situacija znatno otežava komunikaciju i informiranje obrtnika, a to značajno utječe na koheziju ove velike skupine unutar hrvatskog društva.

– U današnje vrijeme digitalne komunikacije mi nemamo e-mail adrese svih naših članova, a njih je u ovom trenutku više od 19 tisuća. Nama lokalna samouprava ne smije dati te podatke zbog Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Kada bi mi vodili Obrtni registar lakše bi mogli doći da naših članova, a oni bi se lakše uključili u život svog matičnog udruženja. Mnogi od njih niti ne znaju koje mogućnosti i usluge mogu ostvariti kao naši članovi. Mi želimo dovesti naše članove u naš Obrtni dom. Tu je naša Stručna služba koja im je na raspolaganju za njihova pitanja i savjete svaki radni dan. Osim toga, imamo moderno opremljene prostore u kojima se mogu održavati edukacije i predavanja, ali i društveni klub u kojem se obrtnici mogu okupljati i družiti – istaknuo je predsjednik Udruženja.

Za kraj smo ga upitali što želi poručiti obrtnicima.

– Iza nas je dosta odrađenog posla, ali i puno izazova. Puno je problema koji tište naše obrtnike i treba ih riješit. Naša najveća snaga na tom putu su naše zajedništvo i brojnost, toga svi moraju biti svjesni – zaključio je Ivica Zanetti.